Ministrastvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za mobilnost i programe EU
EU
  • Naslovnica
  • Obzor 2020.
  • Financijska pitanja
  • Najčešće postavljena pitanja

Financijska pitanja » Najčešće postavljena pitanja

1. OBZOR 2020.: PODUGOVARANJE I TREĆE STRANE

Više informacija o uvjetima za podugovaranje i uključivanje trećih strana dostupno je ovdje.
 

2. OBZOR 2020.: Prijenos stranih sredstava plaćanja između hrvatskih rezidenata

Sukladno mišljenju Hrvatske narodne banke od 22. srpnja 2015. godine (Urbroj: 108-2-130/22-07-2015/MM/ZJ) sudionicima projekata financiranih iz programa Obzor 2020. omogućen je prijenos stranih sredstava plaćanja u Republici Hrvatskoj drugim sudionicima projekta. Naime, riječ je o onim sudionicima (partnerima i koordinatorima u određenom Obzor 2020. istraživačkom projektu) koji su po Zakonu o deviznom poslovanju (Narodne novine broj 96/03, 150/15, 132/06, 150/08, 92/09, 133/09, 153/09, 145/10, 76/13) hrvatski rezidenti, odnosno pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Temeljem Zakona o deviznom poslovanju, Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Narodne novine broj 111/05, 16/15, dostupna i ovdje:  http://www.hnb.hr/-/odluka-o-placanju-i-naplati-u-stranim-sredstvima-placanja-u-zemlji) koja taksativno navodi slučajeve u kojima je dopušten prijenos stranih sredstava plaćanja između hrvatskih rezidenata. Tako točka III. spomenute Odluke navodi da su dopuštene donacije stranih sredstava plaćanja između hrvatskih rezidenata u znanstvene, kulturne i humanitarne svrhe.

S obzirom da se grantovi Europske unije za znanstvene projekte smatraju donacijama, a sukladno članku 121.  Financijske uredbe iz 2012. godine (UREDBA br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća br. 1605/2002), koja je izravno primjenjiva u hrvatskom pravnom sustavu, rezidenti (u svojstvu koordinatora projekta) u Republici Hrvatskoj mogu sredstva koja su dobili u stranoj valuti od strane Europske unije proslijediti drugom rezidentu (u svojstvu partnera na projektu) u toj valuti, i to u znanstvene svrhe.

Da bi se takav prijenos sredstava mogao izvršiti, hrvatski rezidenti moraju imati otvorene devizne račune i o takvim transakcijama na vrijeme obavijestiti svoju matičnu banku odnosno banku u kojoj je otvoren devizni račun te dostaviti ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava kao dokaz svrhe transakcije.

3. OBZOR 2020: Troškovi osoblja - prekovremeni rad

Trošak osoblja (Personnel costs) koje radi na O2020 projektima određuje se tako da se naknada po satu (u daljnjem tekstu: satnica) pomnoži s brojem stvarno odrađenih sati na projektu i, ako primjenjivo, uveća za dodatne naknade.

Satnica se u O2020 projektima računa kao omjer ukupnog troška rada osobe u jednoj godini i broja njezinih produktivnih sati rada u toj godini, odnosno prema sljedećoj formuli:

stvarni godišnji troškovi rada za određenu osobu (ne uključujući dodatnu naknadu)

/

godišnji produktivni sati

Navedena satnica jednaka je i za redovan i prekovremeni rad na O2020 projektima.

Pri izračunu satnice u godišnje produktivne sate korisnik zbraja i prekovremene sate (u skladu s čl. 6. 2. ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava) dok u osnovne godišnje troškove rada zbraja i naknadu za prekovremeni rad prema Predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima i primjerima str. 50.

Korisnici su dužni osigurati da ne prekorače sljedeće dvostruko ograničenje (Double ceiling):

  • Ukupan broj sati rada na EU i Euratom projektima za pojedinu osobu za jednu godinu ne smije biti veći od broja godišnjih produktivnih sati korištenih za izračun satnice za tu osobu i
  • Ukupan prijavljen trošak osoblja (u svrhu naknade stvarnih troškova) za EU i Euratom projekte za pojedinu osobu za jednu godinu ne smije biti veći od ukupnog troška osoblja zabilježenog u knjigovodstvenim evidencijama korisnika za tu osobu za tu godinu.

Više o dvostrukom ograničenju možete pročitati i na str. 56. Predloška ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima i primjerima.

Korisnici iz RH dužni su pridržavati se i nacionalnog zakonodavstva vezano uz prekovremeni rad. 

4. OBZOR 2020: Troškovi nabave opreme – troškovi amortizacije

Prema pravilima programa Obzor 2020. (u daljnjem tekstu O2020) navedenima u Predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima i primjerima (u daljnjem tekstu AGA, str. 83. i 84.) korisnici trošak opreme iskazuju u kategoriji Ostali izravni troškovi – troškovi opreme, na jedan od sljedećih načina:

A.    ili kao trošak amortizacije opreme, infrastrukture ili druge imovine,

B.    ili kao ukupan trošak nabave (full purchase costs) opreme, infrastrukture ili druge imovine (isključivo ako je ova mogućnost primjenjiva)

i

C.    kao trošak najma ili leasing-a opreme, infrastrukture ili druge imovine te

D.    kao trošak opreme, infrastrukture ili druge imovine doprinesenih u naravi uz plaćanje.

Važno je napomenuti da se opcija B. smije koristiti isključivo ako je predviđena Radnim programom i natječajem koji omogućuju aktiviranje takve mogućnosti u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Prema AGA-i str 85.-86., generalno pravilo je da korisnici ne mogu teretiti projekt za ukupnu nabavnu vrijednost opreme (osim ako ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava eksplicitno ne predviđa takvu mogućnost, gore navedena opcija B). Ako se korištenje opreme očekuje u periodu dužem od godine dana, čak i kad računovodstvena praksa korisnika nalaže da se ukupan trošak opreme rashoduje u jednoj godini (kao npr. u proračunskom računovodstvu Republike Hrvatske), iskazivanje ukupnog troška opreme u jednoj godini može se smatrati neprihvatljivim troškom, odnosno troškom koji ili nije u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima ili je prekomjeran. Dakle, ako je vijek upotrebe opreme dulji od godine dana, korisnik NE smije prijaviti cjelokupan trošak nabave opreme u jednoj godini.

Napomena: ako se trošak opreme iskazuje kao trošak amortizacije, a korisnik ne koristi opremu isključivo za projekt, kao trošak opreme može prijaviti samo onaj dio kapaciteta opreme koji se koristi na projektu. Vrijeme korištenja opreme za projekt mora biti provjerivo (v. AGA, str. 85.).

 5. Čuvanje dokumentacije

Prema Predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava korisnik mora čuvati svu projektnu dokumentaciju kao dokaz ispravne provedbe aktivnosti i troškova koje je prijavio kao prihvatljive najmanje 5 godina nakon isplate preostalog iznosa (Payment of balance), odnosno 3 godine za „bespovratna sredstva male vrijednosti“ (sredstva u iznosu do 60.000,00 eura).