Ministrastvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za mobilnost i programe EU
EU
  • Naslovnica
  • Novosti

Novosti

Na svečanoj konferenciji predstavljen Obzor 2020.
11.02.2014.

Na svečanoj konferenciji predstavljen Obzor 2020.

10. veljače 2014. u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske te Europske poduzetničke mreže, održana je svečana konferencija u povodu početka novog Okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije – Obzor 2020.

Obzor 2020. novi je okvirni program za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje 2014. - 2020. s proračunom od gotovo 80 milijardi eura. Posebno je naglašeno povezivanje poslovnog sektora i znanosti i istraživanja, za što je za 2014. i 2015. godinu predviđeno 500 milijuna eura.

Obzor 2020. financijski je instrument EU-a za provedbu Unije inovacija, inicijative perjanice u okviru strategije Europa 2020 – strategije za pametan, održiv i uključiv razvoj, kojim se želi ojačati položaj Europe i njena konkurentnost na svjetskom tržištu u području istraživanja i razvoja. Krajnji cilj jest ubrzavanje ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta  - ulaganjem u znanost i istraživanje, njihovim povezivanjem s tržištem rada te stvaranjem inovacija koje pozitivno utječu na kvalitetu života. Obzor 2020. usmjerava se na tri prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko vodstvo te Društveni izazovi, za što su specifični natječaji za financijsku potporu već u tijeku, podijeljeni u 12 tematskih područja koja će se proširivati novima u razdoblju koje slijedi.

Tijekom konferencije uzvanicima su se uvodno obratili povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača mr. sc. Neven Mimica, ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović te Shane Sutherland, izaslanik povjerenice Europske komisije za istraživanje, inovacije i znanost gđe Màire Geoghegan-Quinn.

Povjerenik Mimica naglasio je kako za Hrvatsku, kao novu državu članicu, Obzor 2020. nudi brojne prilike i mogućnosti za koje vjeruje da će ih hrvatski znanstvenici, istraživači i inovatori znati prepoznati i učinkovito iskoristiti, s obzirom na pozitivna iskustva dosadašnjeg sudjelovanja u Sedmom okvirnom programu, prethodniku Obzora 2020. Pozvao je sve nadležne institucije i poduzetnike da osiguraju potrebne preduvjete kako bi se to i ostvarilo.

Ministar Jovanović istaknuo je kako je od 2007. do 2013. godine Republika Hrvatska u ime nacionalnog doprinosa za FP7 (program Europske unije za istraživanje i tehnološki razvoj za razdoblje 2007. – 2013.) uplatila 48,9 milijuna eura iz Državnog proračuna. U istom razdoblju ustanove iz Republike Hrvatske ugovorile su projekte u ukupnoj vrijednosti od 80 milijuna eura, što znači kako je privučeno čak 31 milijuna eura više sredstava nego što je u taj program uplaćeno. Također je istaknuo kako je Republici Hrvatskoj pripala čast da je upravo 100. projekt, u vrijednosti od 7 milijuna eura, koji je odobren u okviru programa Marie Sklodowska Curie, dodijeljen hrvatskoj znanstvenoj zajednici. Projektom se potiče mobilnost hrvatskih istraživača, dolazak stranih istraživača na hrvatske institucije, kao i reintegracija domaćih istraživača nakon boravka u inozemstvu, a provodit će se u sljedećih pet godina. Osim toga, naglasio je i važnost projekt BIO Centra, jedinstvenog inkubacijskog centra za bioznanosti i biotehnologije u regiji financiranog s oko 140 milijuna kuna pretpristupnim sredstvima EU, a kojemu je cilj osnažiti veze između istraživača i industrije kako bi rezultati istraživanja u što većoj mjeri mogli biti usmjereni razvoju gospodarstva.

U izlaganju u ime povjerenice Goeghegan Quinn gospodin Shane Sutherland istaknuo je kako su značajne karakteristike novog programa, Obzora 2020., pojednostavljenje i koherentnost, čime se vjeruje da će pristup programu biti olakšan. Također je naglasio važnost većeg učinka i boljih rezultata financiranih projekata, za što je interdisciplinarnost ključna. Program također nudi mogućnosti stvaranja partnerstava sa centrima izvrsnosti u EU – što otvara brojne prilike za hrvatske ustanove. Spomenuta je i inicijativa Katedre europskog istraživačkog prostora, pomoću koje se najbolji istraživači dovode na ustanove koje imaju ogroman istraživački i inovacijski potencijal – a zagrebački Veterinarski fakultet je jedna od odabranih 11 ustanova u Europi u okviru te inicijative. Da bi se osigurali rast i novi poslovi, potrebne ključne reforme podrazumijevaju stvaranje okruženja koje pogoduje inovacijama, naročito u privatnom sektoru; jaču povezanost istraživačkih instituta i poduzeća te mjere za zadržavanje stručnih osoba u državi.

Na okruglom stolu „Perspektive Republike Hrvatske u novom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije“ sudjelovali su prof. dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske te ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla; prof. dr. sc. Alfio Barbieri, predsjednik Rektorskog zbora; Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove, te dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Istaknuta je važnost promjene načina razmišljanja te stvaranja klime koja pogoduje inovacijama i poduzetničkim projektima.

Predstavnici Europske komisije predstavili su program Obzor 2020. i njegova pravila, a predstavljen je i primjer uspješnog projekta Glowbrain prof. dr. sc. Srećka Gajovića, koji je u ime Hrvatskog instituta za istraživanje mozga s uzvanicima podijelio svoja iskustva sudjelovanja u okvirnim programima Europske unije. Prof. dr. sc. Gajović u svojem projektu istražuje mogućnosti oporavka moždanih stanica nakon teških oštećenja pomoću matičnih stanica, te u tome surađuje sa svjetski priznatim znanstvenim institucijama, među kojima su Sveučilište u Lundu te Max Planck institut za neurološka istraživanja.

Predstavnici Europske komisije istaknuli su da su u razdoblju od 2007. do 2013. godine u programu Europske unije za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7 program) hrvatske organizacije aktivne u tom području sudjelovale u 283 projekta, te time iskoristile više od 80 milijuna eura iz proračuna EU-a. Hrvatski sudionici pridonijeli su najviše u područjima istraživačkog potencijala i zdravlja, pojedinačnim stipendijama za znanstvenike u okviru Marie Curie akcija, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te transportu. Top 5 hrvatskih organizacija po sudjelovanju u FP7 programu su Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu – Fakultet Elektrotehnike i računarstva; Sveučilište u Rijeci – Medicinski fakultet; Sveučilište u Zagrebu – Medicinski fakultet te poduzeće Genos d.o.o. za vještačenje i analizu. Stopa uspješnosti prijavitelja iz Republike Hrvatske jest 17 posto, a europski je prosjek 20,9 posto.

Konferencija je okupila više od 350 uzvanika – predstavnika znanstvenih instituta, visokih učilišta, poslovnog sektora, kao i sudionika na projektima dosadašnjih okvirnih programa Europske unije za istraživanje i inovacije.

Materijali s konferencije: