Ministrastvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za mobilnost i programe EU
EU
  • Naslovnica
  • Društveni izazovi
  • Hrana, poljoprivreda, šumarstvo, more
  • Opis

Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija » Opis

Opis

Posebni cilj

Cilj Društvenog izazova Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda, i bioekonomija je osigurati dovoljno sigurnih i visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda i ostalih bioproizvoda. Odgovarajuće zalihe će se osigurati pomoću razvoja primarnih proizvodnih sustava s naglaskom na produktivnost i učinkovitost resursa; pomoću poticanja ekosustava i povezanih usluga; pomoću konkurentnih opskrbnih lanaca koji uključuju nisku razinu emisije CO2. Očekuje se da će navedene mjere ubrzati prijelaz prema europskoj bioekonomiji.

Europa će se u narednim godinama morati suočiti s povećanom potražnjom i nadmetanjem za ograničene prirodne resurse. Njihova ograničenost proizlazi iz utjecaja klimatskih promjena, osobito značajnog u slučaju primarnih proizvodnih sustava (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura), te potrebe da se osigura održiva i sigurna zaliha prehrambenih proizvoda, za potrebe europskog i svjetskog rastućeg društva. Očekuje se da će biti potreban rast od 70% svjetskih zaliha hrane kako bi se nahranila svjetska populacija, za koju se očekuje da će narasti na 9 milijardi 2050. godine. Poljoprivreda je odgovorna za otprilike 10% ukupnih emisija stakleničkih plinova, koje trenutno padaju u Europi, ali se na svjetskoj razini očekuje da će narasti do 20% do 2030. godine. Europa će također morati osigurati dovoljne zalihe sirovina, energije i industrijskih proizvoda, pod uvjetom da se smanje fosilni ugljični resursi (očekuje se da će se proizvodnja nafte i tekućeg plina smanjiti za 60% do 2050. godine), ali zadrži konkurentnost.

Biootpad (koji se procjenjuje do 138 milijuna tona godišnje u EU) predstavlja ogroman problem i trošak, usprkos visokopotencijalnoj dodanoj vrijednosti. Procjenjuje se da je otprilike 30% ukupno proizvedene hrane u zemljama u razvoju odbačeno. Značajnije promjene su potrebne kako bi se taj postotak smanjio u EU do 2030. godine. Državne granice gube značaj kada je u pitanju širenje životinjskih i biljnih parazita i bolesti, uklj. zoonoze i patogene mikroorganizme podrijetlom iz hrane. Potrebne su učinkovite nacionalne mjere prevencije, ali je na razini EU nužna provedba kontrolnih aktivnosti te efikasno jedinstveno tržište. Radi se o kompleksnom izazovu, koji utječe na široku paletu međusobno povezanih sektora i zahtjeva višestruk pristup.

Potrebno je sve više bioloških resursa kako bi se zadovoljile potrebe tržišta za sigurnom i zdravom hranom, za biomaterijalima, za biogorivom i bioproizvodima, od potrošačkih proizvoda do kemikalija. Kapaciteti kopnenih i vodenih ekosustava nužnih za proizvodnju bioloških resursa su ograničeni te se njima ne upravlja optimalno, dok s druge strane jača potreba i nadmetanje za njihovo korištenje. Potencijal bioloških resursa i ekosustava bi se trebao koristiti na dugoročno održiv, efikasan i integriran način. Kao primjer možemo navesti efikasno i održivo korištenje potencijala šumske biomase te poljoprivrednog, vodenog, industrijskog i komunalnog otpada.

Potrebna je tranzicija prema optimalnom i obnovljivom korištenju bioloških resursa i prema održivoj primarnoj proizvodnji i procesnim sustavima, koji mogu proizvesti više prehrambenih i ostalih bioproizvoda. Naglasak je na manjoj potrebi ulaganja, smanjenom utjecaju na okoliš i smanjenim emisijama stakleničkih plinova, na pojačanim ekosustavima i uslugama, na količini otpada svedenoj na minimalne razine te na odgovarajućoj društvenoj vrijednosti. Kako bi se postiglo sve gore navedeno, potreban je izuzetan trud i napor usmjeren na međusobno povezivanje istraživanja i inovacija, kao ključan element u Europi i svijetu.

Obrazloženje prioriteta i dodana vrijednost EU

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su, uz bioindustriju, glavni sektori koju podupiru bioekonomiju. Bioindustrija predstavlja veliko i rastuće tržište koje se procjenjuje na više od 2 bilijuna eura, osigurava 20 milijuna radnih mjesta i sačinjava 9% od ukupnih radnih mjesta u EU 2009. godine. Ulaganja u istraživanja i inovacije u skopu ovog Društvenog izazova će omogućiti Europi da preuzme vodstvo na navedenim tržištima te odigra značajnu ulogu u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i europskih predvodničkih inicijativa Unija inovacija i Učinkovitost resursa.

Funkcionalna europska bioekonomija, koja obuhvaća održivu proizvodnju obnovljivih kopnenih i vodenih resursa i njihovu pretvorbu u hranu, bioproizvode i bioenergiju, će potaknuti visoku europsku dodanu vrijednost. Ukoliko se bioekonomijom upravlja na održiv način, ona može smanjiti utjecaj primarne proizvodnje te cjelokupnog opskrbnog lanca na okoliš. Može povećati konkurentnost te osigurati radna mjesta i poslovne mogućnosti u sklopu ruralnog i obalnog razvoja. Utječe na sve izazove povezane sa sigurnošću hrane, održivom poljoprivredom, i općenito bioekonomijom, u Europi i svijetu. Nužna je zajednička aktivnost na razini EU kako bi se povezali odgovarajući klasteri i dostigla kritična masa za nadopunjavanje aktivnosti pojedinih zemalja članica EU. Multiaktorski pristup će omogućiti međusobno povezivanje i suradnju između istraživača, industrije, farmera, proizvođača, konzultanata i krajnjih korisnika. Suradnja te koordinirana aktivnost na razini EU su također potrebne za provođenje aktivnosti ovog Društvenog izazova u skopu drugih sektora te jačanje poveznica s relevantnim politikama EU. Koordinacija istraživačko-inovacijskih aktivnosti na razini EU će potaknuti i ubrzati potrebne promjene u EU.

Istraživanja i inovacije će se sučeliti s velikim spektrom EU politika i povezanih ciljeva, uklj.  Zajedničku poljoprivrednu politiku (s naglaskom na Politiku ruralnog razvoja), Europsko inovacijsko partnerstvo Poljoprivredna proizvodnja i održivost, Program klimatskih promjena, Direktivu voda, Direktivu strategije mora, Akcijski plan za šumarstvo, Tematsku strategiju tla, EU 2020. strategiju bioraznolikosti, Strateški energetski tehnologijski plan, inovacijske i industrijske politike EU, i mnoge druge. Učinkovitija integracija istraživanja i inovacija u odgovarajuće EU politike će značajno doprinijeti europskoj dodanoj vrijednosti, povećati društveni značaj, i pomoći razviti daljnje održivo upravljanje zemljom, morima, oceanima i bioekonomskim tržištima. Za potrebe podrške politika EU povezanih s bioekonomijom te olakšavanje upravljanja i monitoriranja istraživanja i inovacija, društveno-ekonomska istraživanja i aktivnosti predviđanja će se provoditi u skladu sa Strategijom bioekonomije, uklj. razvoj indikatora, baze podataka, modele, predviđanja, procjene učinka inicijativa u ekonomiji, društvu i okolišu. Naglasak cijelog Društvenog izazova će biti na multidisciplinarnom istraživanju, poticanju inovacija i razvoju novih praksi, proizvoda i procesa.

Aktivnosti

  • Održiva poljoprivreda i šumarstvo

Cilj ove aktivnosti je osigurati dovoljne količine hrane, stočne hrane, biomase i ostalih sirovina, uz očuvanje prirodnih resursa i jačanje ekosustava i povezanih usluga, uklj. i ublažavanje učinaka klimatskih promjena te suočavanje s istima. Aktivnosti će biti usmjerene na dugoročno održive i produktivne poljoprivredne i šumarske sustave koji su fleksibilni te počivaju na učinkovitim resursima (uklj. i niske emisije CO2), dok razvijaju usluge, koncepte i politike za poticanje ruralnog razvoja.

  • Održiv i konkurentan prehrambeno-poljoprivredni sektor za sigurnu i zdravu prehranu

Cilj ove aktivnosti je odgovoriti na zahtjeve i potrebe građana za sigurnom i zdravom hranom prihvatljive cijene, osigurati održive procese i distribucije hrane i stočne hrane te učiniti prehrambeni sektor konkurentnijim. Aktivnosti će biti usmjerene na zdravu i sigurnu hranu dostupnu svima, upućenost potrošača, i konkurentne prehrambene procesne metode koje koriste manje resursa i proizvode manje nusproizvoda, otpada i stakleničkih plinova.

  • Realizacija potencijala vodenih resursa

Cilj ove aktivnosti je ostvariti potencijal vodenih resursa za povećanje društvene i ekonomske koristi koja proizlazi iz europskih mora i oceana. Aktivnosti će biti usmjerene na optimalan doprinos zalihama sigurne hrane pomoću razvoja održivog i ekološkog ribarstva i konkurentne europske akvakulture u kontekstu globalne ekonomije, te na poticanje morskih inovacija kroz biotehnologiju i pametan „plavi rast“.

  • Održiva i konkurentna bioindustrija

Cilj ove aktivnosti je promicanje održive i konkurentne europske bioindustrije, s naglaskom na niske emisije CO2 te učinkovitost resursa. Aktivnosti će biti usmjerene na jačanje bioekonomije pomoću pretvaranje tradicionalnih industrijskih procesa i proizvoda u energetski učinkovite bioresurse, na razvoj integriranih biorafinerija, korištenje biomase iz primarne proizvodnje, biootpada i nusproizvoda bioindustrije, te otvaranje novih tržišta uz potporu standardizaciji, regulatornim i demonstracijskim/terenskim i ostalim aktivnostima. Uz sve navedeno će se također razmatrati utjecaj bioekonomije na korištenje zemljišta te promjene koje iz toga proizlaze.

Korisne poveznice:

Radni program 2016./2017.

Radni program 2014./2015.

European Innovation Partnership "Agricultural Productivity and Sustainability"

Bio-Based Industries Public-Private Partnership